PALUBA
September 21, 2024, 04:26:05 am *
Welcome, Guest. Please login or register.
Did you miss your activation email?

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mejlom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Globalna elementarna nepogoda - poplave u Evropi  (Read 301 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:Yesterday at 11:27:13 pm
Posts: 10 711



« on: September 17, 2024, 03:43:00 pm »

POPLAVE U EVROPI Austrija digla vojsku, Budimpešta se sprema za KATASTROFU DECENIJE: Bujice nose sve pred sobom, ljudi ZAROBLJENI NA DUNAVU

Nezapamćene poplave koje je izazvao ciklon Boris pogodile su Srednju Evropu. Najmanje osam ljudi je stradalo, a bujice i dalje nose sve pred sobom. Hiljade ljudi evakuisano je iz svojih domova u Poljskoj, Češkoj, Austriji i Rumuniji. U Budimpešti su u toku pripreme za “poplavu decenije”.
Olujni sistem Boris, doneo je obilne kiše od Austrije do Rumunije, što je dovelo do najgorih poplava u poslednje tri decenije u teško pogođenim područjima Češke i Poljske.


Jedna osoba se utopila u nedelju na jugozapadu Poljske, vatrogasac koji je učestvovao u spasilačkim akcijama poginuo je u Austriji, a još dve osobe poginule su u Rumuniji, gde su poplave u subotu odnele četiri života.

Voda preplavila auto-put u Austriji

Više reka u središnjoj Evropi se u ponedeljak izlilo iz korita izazivajući poplave u kojima je živote izgubilo najmanje 10 osoba od Poljske do Rumunije, mnogi gradovi su pod vodom, a najgore se tek očekuje u pojedinim delovima.

Meteorolozi javne televizije ORF su predvideli još više padavina u određenim delovima Austrije poput Tirola i istočnog dela zemlje. Na društvenim mrežama objavljen je dramatični snimak poplavljenog auto-puta.

Helikopter izvlači vatrogasce iz bujice u Češkoj

Češki “Blesk” je objavio dramatičan snimak četvorice vatrogasaca dobrovoljaca iz Krnova.

Oni su otišli da pomognu brojnim stanovnicima koji su ugroženi zbog poplava, ali su i sami upali u bujicu.

Na objavljenom snimku se vidi helikopter koji izvlači vatrogasce dobrovoljce, čije je vozilo potpuno okružila voda.

Nove žrtve u Austriji

Policija u Donjoj Austriji izvestila je o još dva smrtna slučaja. Dve starije osobe, u dobi od 70 i 80 godina, ostale su zarobljene u svojim kućama zbog bujice.

Nehamer: Oko 2.400 vojnika u pripravnosti

Karl Nehamer, austrijski kancelar, rekao je da su austrijske oružane snage raspoređene u regionima pogođenim olujom i da je 2.400 vojnika u pripravnosti da pomognu u punjenju vreća peska, evakuaciji ljudi ili raščišćavanju.

U Beču se do nekih zgrada može samo čamcem

U Austriji, koja je pogođena obilnim padavinama koje je centralnoj i istočnoj Evropi doneo ciklon Boris, najteža istuacija sa poplavama je u pokrajini Donja Austrija, koja je u nedelju proglašena za područje katastrofe.

Zbog obilnih padavina saobraćaj u Beču danas je delimično obustavljen, škole su u vanrednom režimu, mnoge ulice su zatvorene, a do nekih zgrada se može doći samo čamcem, javljaju austrijski mediji.

Prva žrtva poplava u Češkoj

Najmanje jedno lice je poginulo, a sedmoro ljudi se vode kao nestali u poplavama u Češkoj, izjavio je šef češke policije Martin Vondrasek.

On je za “Češki radio” rekao da se jedno lice utopilo u reci Krasovci.

-Dobili smo izveštaje o prvoj žrtvi poplava. Jedno lice se utopilo u Krasovci, na severu zemlje. Sedmoro se vodi kao nestalo – naveo je Vondrasek.

Ljudi zarobljeni na kruzeru na Dunavu zbog porasta nivoa reke

Oko 140 putnika i članova posade ostalo je zarobljeno na kruzeru u Austriji zbog porasta nivoa Dunava i poplava koje su pogodile Evropu.

Zbog velikih padavina i poplava u Austriji, brod ne može da pristane. To znači da će posada i putnici tamo morati da ostanu najmanje do utorka.

Poplava decenije preti Budimpešti

Gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonji najavio je da je zbog nadolazećeg “najvećeg poplavnog talasa decenije” nivo pripravnosti za zaštitu od poplava podignuta na tri.

-Od 20 sati zatvaraju se donje obale Budima i Pešte. Parkirani automobili moraju biti uklonjeni do popodneva, u protivnom će biti odvučeni

-Očekuje se da će Dunav preći nivo donje obale u utorak ujutru

-Pripremljeno je milion vreća s peskom

-Od utorka će u zaštićeno područje moći da ulaze samo vozila koja učestvuju u odbrani, a pešački saobraćaj biće ograničen

-Očekuju se saobraćajna ograničenja u III. okrugu

-Saobraćaj tramvaja uz obalu biće ograničen

Bujica u Poljskoj odnela auto sa roditeljima i decom

Kako javljaju lokalni portali, u mestu Gologlovi u Poljskoj auto u kojem su bili roditelji i dvoje dece odnela je bujica.

Automobil je bio na putu, a bujica je došla toliko brzo i bila je toliko jaka da porodica nije mogla da izađe iz auta, navodi Index.

Srećom, vatrogasci su uspeli da izvuku roditelje sa decom.


Izvor
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:Yesterday at 11:27:13 pm
Posts: 10 711



« Reply #1 on: September 17, 2024, 03:46:57 pm »

ISTRAŽUJEMO Poplave u Evropi odnele već tri brane: Izveštaj Vodne inspekcije otkriva u kakvom su stanju naše

Poplave koje su zadesile države centralne Evrope do juče su uništile tri brane – u Češkoj, Poljskoj i Austriji pa se postavlja pitanje u kakvom su stanju naše. Da li bi izdržale ovakve nalete vode?

Najstarija brana u Srbiji je sagrađena na Đetini kako bi se okolina Užica snadbevala strujom. Sledeća je nikla nepunu deceniju kasnije i to da bi stanovnicima Kragujevca i okolnih mesta obezbedila dovoljno vode.

Prema studiji Instituta „Jaroslav Černi“, u Srbiji postoji 76 velikih brana i oko 200 malih. Poslednji izveštaj Vodne inspekcije za 2023. ukazuje da se o svima ne brinemo sa punom pažnjom. A vrlo brzo bi to moglo mnogo da nas košta.

Forbes Srbija je istraživao ima li razloga za brigu. Za sada, kada se izuzme ne tako širok krug onih koje korisnici savesno održavaju, na ruku nam ide što su brane – dobro građene. Bez ulaganja, poručuju upućeni, ni to neće pomoći.

Ozbiljni nedostaci

Poslednji izveštaj Vodne inspekcije ne uliva mnogo optimizma. Među problemima se izdvaja neusaglašenost propisa i to što određene niko nije preuzeo na upravljanje. Ili ih je preuzeo, ali njima ne upravlja kako treba.

„Na većini brana uspostavljeni su sistemi tehničkog osmatranja. Za sve brane nisu izdate vodne dozvole. Na pojedinim branama nisu postavljeni merni uređaji na profilima uzvodno i nizvodno od zahvatnih građevina. Postojeće zakonodavstvo koje se bavi održavanjem, osmatranjem i sigurnošću brana prilično je neusaglašeno, delom zastarelo, a delom i neprimenjivo. Stariji podzakonski akti koji su još na snazi više nemaju „krovni“ zakon iz koga proizilaze. Nejasno je ko je nadležan za nadzor nad njihovim sprovođenjem i sankcionisanje subjekata koji krše ove propise“, stoji u izveštaju inspekcije.

Veća oštećenja uvod u katastrofu

Inspektori su tokom kontrola u 2023. utvrdili da nisu preuzeti svi vodni objekti na upravljanje. Tako niko nije preuzeo ni prava ni obaveze koje donosi izgradnja, korišćenje i održavanje tih objekata. Najveći je problem što postoji mogućnost da se ne održavaju sve po svim merilima.

„U Srbiji se poslednjih godina, zbog nedostatka sredstava, brane i akumulacije ne održavaju prema standardima i propisima. Veća oštećenja na njima mogu da dovedu do katastrofa velikih razmera. Kod određenog broja subjekata nadzora konstatovano je nepoštovanje uslova datih vodnim aktom“, upozoravaju inspektori.

U potrazi za nadležnima „pokucali“ smo na nekoliko adresa. Na jednoj od njih su – Srbijavode.

U redovnim okolnostima, obzirom da je većina brana višenamenska, nadležnost pripada korisniku brane u zavisnosti od toga koja je namena. Operativnim planom Srbijavoda obuhvaćene su 43 visoke brane kojima rukovode u slučaju nailaska velikih voda. Pitamo ih, s obzirom na opasku inspektora, ima li razloga za strah.

Poplave koje su zadesile države centralne Evrope do juče su uništile tri brane – u Češkoj, Poljskoj i Austriji pa se postavlja pitanje u kakvom su stanju naše. Da li bi izdržale ovakve nalete vode?

Najstarija brana u Srbiji je sagrađena na Đetini kako bi se okolina Užica snadbevala strujom. Sledeća je nikla nepunu deceniju kasnije i to da bi stanovnicima Kragujevca i okolnih mesta obezbedila dovoljno vode.

Prema studiji Instituta „Jaroslav Černi“, u Srbiji postoji 76 velikih brana i oko 200 malih. Poslednji izveštaj Vodne inspekcije za 2023. ukazuje da se o svima ne brinemo sa punom pažnjom. A vrlo brzo bi to moglo mnogo da nas košta.

Forbes Srbija je istraživao ima li razloga za brigu. Za sada, kada se izuzme ne tako širok krug onih koje korisnici savesno održavaju, na ruku nam ide što su brane – dobro građene. Bez ulaganja, poručuju upućeni, ni to neće pomoći.

Ozbiljni nedostaci
Poslednji izveštaj Vodne inspekcije ne uliva mnogo optimizma. Među problemima se izdvaja neusaglašenost propisa i to što određene niko nije preuzeo na upravljanje. Ili ih je preuzeo, ali njima ne upravlja kako treba.

„Na većini brana uspostavljeni su sistemi tehničkog osmatranja. Za sve brane nisu izdate vodne dozvole. Na pojedinim branama nisu postavljeni merni uređaji na profilima uzvodno i nizvodno od zahvatnih građevina. Postojeće zakonodavstvo koje se bavi održavanjem, osmatranjem i sigurnošću brana prilično je neusaglašeno, delom zastarelo, a delom i neprimenjivo. Stariji podzakonski akti koji su još na snazi više nemaju „krovni“ zakon iz koga proizilaze. Nejasno je ko je nadležan za nadzor nad njihovim sprovođenjem i sankcionisanje subjekata koji krše ove propise“, stoji u izveštaju inspekcije.

Veća oštećenja uvod u katastrofu
Inspektori su tokom kontrola u 2023. utvrdili da nisu preuzeti svi vodni objekti na upravljanje. Tako niko nije preuzeo ni prava ni obaveze koje donosi izgradnja, korišćenje i održavanje tih objekata. Najveći je problem što postoji mogućnost da se ne održavaju sve po svim merilima.

„U Srbiji se poslednjih godina, zbog nedostatka sredstava, brane i akumulacije ne održavaju prema standardima i propisima. Veća oštećenja na njima mogu da dovedu do katastrofa velikih razmera. Kod određenog broja subjekata nadzora konstatovano je nepoštovanje uslova datih vodnim aktom“, upozoravaju inspektori.

U potrazi za nadležnima „pokucali“ smo na nekoliko adresa. Na jednoj od njih su – Srbijavode.

U redovnim okolnostima, obzirom da je većina brana višenamenska, nadležnost pripada korisniku brane u zavisnosti od toga koja je namena. Operativnim planom Srbijavoda obuhvaćene su 43 visoke brane kojima rukovode u slučaju nailaska velikih voda. Pitamo ih, s obzirom na opasku inspektora, ima li razloga za strah.

„Zahvaljujući ispravnom projektovanju i visokom kvalitetu izvođenja radova pri njihovoj izgradnji, kao i redovnom i investicionom održavanju od strane upravljača, do sada nisu zabeležene veće havarije na pojedinim objektima, kojima bi bila ugrožena njihova bezbednost i stabilnost ili smanjena funkcionalnost“, odgovaraju u Srbijavodama. „Bez obzira na to, vremenom ukoliko se ne budu obezbedila dalja značajna ulaganja u njihovo održavanje i rekonstrukciju može se očekivati pojava raznovrsnih problema. U ovom trenutku se sa sigurnošću može reći da su brane iz nadležnosti JVP Srbijavoda sigurne i bezbedne“.

Zakon propisao upravljanje, ali ne i kako da se prenese

Kada je reč o nadležnosti, potvrđuju nam da pitanje nije do kraja zakonski regulisano. Prema Zakonu o vodama „pravno lice koje upravlja vodnim objektima dužno je da, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, prenese na upravljanje te vodne objekte na javno vodoprivredno preduzeće…”.

Javna vodoprivredna preduzeća dužna su da preuzmu na upravljanje vodne objekte, kao i prava i obaveze nastale usled izgradnje, korišćenja i održavanja tih objekata.

„Ovakvo postupanje nikada nije nikakvim aktom definisano do kraja, od strane nadležnih institucija, sa stanovništa procedura, potrebnih odluka i sredstava. Republička direkcija za vode je tokom ove godine izradila dokumentaciju pod nazivom ‘Studija o pravnim, ekonomskim, tehničkim i bezbednosnim aspektima upravljanja visokim branama u Srbiji’. Ona bi mogla biti putokaz za dalje postupanje u preuzimanju i upravljanju branama i akumulacijama“, napominju u Srbijavodama.

Nadležnost za sobom nosi prava i obaveze, pa se stvar dodatno komplikuje.

„Jedno od važnih pitanja je i pitanje imovine, postupak prenosa na novog vlasnika ili upravljača“, dodaju u Srbijavodama. „Trebalo bi formirati pravno – finansijsko – tehnički tim, koji bi definisao sve aspekte i uslove vezane za prenos brana i akumulacija. U skladu sa navedenim, JVP Srbijavode će po dobijanju jasnih i preciznih osnova, procedura i potrebnih sredstava od nadležnih institucija moći da započne proceduru dobijanja vodne dozvole“.

Osmatranje kao i u vreme gradnje

Na većini brana, kako nam objašnjavju u ovom preduzeću, uspostavljeni su sistemi tehničkog osmatranja. Oni su neophodni za praćenje i kontrolu stanja objekta. Ovi sistemi uglavnom datiraju iz vremena gradnje brana. Ali, u poslednjih nekoliko godina je počela obnova na više mesta. Postavlja se sistem koji omogućava automatsko merenje i beleženje mernih podataka u zadatom vremenskom intervalu.

„U prethodnim godinama na branama Bovan, Barje, Ćelije i Vrutci oprema za tehničko osmatranje je inovirana i rehabilitovana. Time je postignuto da se u realnom vremenu mogu pratiti svi podaci od značaja za stabilnost i upravljanje“, navode u Srbijavodama. „Sistem merenja, praćenja i kontrole na ovim objektima omogućava njihovo adekvatno redovno korišćenje, kao i pravovremeno upravljanje u vanrednim okolnostima. Tokom 2021. godine JVP Srbijavode započelo je preuzimanje dostupnih podataka i sa brana Gruža, Nova Grošnica, Brestovac i Divljana, kao i njihovo automatizovano uključivanje u centralni monitoring“.

Nedavno rekonstruisane brane

Brana Busur je obnovljena uz ulaganje od oko 186 miliona dinara, nakon čega su u prethodnim poplavnim talasima brane Busur i Korenica primile veliku količinu vode i sprečile plavljenje velikog broja domaćinstava.

Srbijavode navode i primer iz 2020. godine, tokom junskog poplavnog talasa, na području sliva Morave, 16 brana je bilo u funkciji zaštite od poplava. Brane na ovom području su zadržale poplavni talas od 50 miliona kubnih metara vode, što znači da jedan dan ili nekoliko sati, voda uopšte nije isticala, nego je sav poplavni talas zadržan.

„Tada, zahvaljujući preventivnim merama, koje su obuhvatile i završetak regulacije korita Kolubare, Obnice i Jablanice, uz stavljanje u funkciju hidroakumulacije „Stubo-Rovni“ koja je prihvatila oko pet miliona kubnih metara, grad Valjevo je uspešno zaštićen od poplava. Postojeći sistemi zaštite prihvatili su i omogućili proticaj velikih voda kroz grad. Sprečili su izlivanje reka na gradskom području“, objašnjavaju u Srbijavodama. „Na branama se kontinuirano izvode radovi na redovnom i investicionom održavanju. Kako samih brana, tako i pribranskih objekata i akumulacija, a u skladu sa raspoloživim sredstvima i Programom poslovanja Srbijavoda“.

EPS unapređuje Đerdap 1

U sklopu hidrocentrala, postoji 15 visokih brana i one su deo sistema Elektroprivrede Srbije. U ovom preduzeću nas uveravaju da o njima savesno brinu, što potvrđuju i dosadašnje kontrole inspektora.

„Sve velike brane u sastavu EPS-a poseduju važeće vodne dozvole“, kažu u ovom preduzeću. „Vodna inspekcija obavlja redovan, a po potrebi i vanredni inspekcijski nadzor. Predmet inspekcijskog nadzora je, između ostalog, kontrola funkcionisanja uređaja na objektima brana. Oni su od značaja za sigurnost tih objekata i za vodni režim, kontrolu obezbeđivanja minimalno održivog protoka i proveru ispunjenja obaveze obezbeđivanja prihvatanja poplavnih talasa. Do sada je Vodna inspekcija konstatovala zakonito postupanje za sve brane u sastavu EPS-a. Sve to po pitanju posedovanja vodnih akata i korišćenja objekata u skladu sa merama datim u vodnim dozvolama“.

Nedavno je EPS raspisao javnu nabavku sa namerom da unapredi sistem bezbednosti brane hidroelektrane Đerdap 1. Objašnjavaju da postojeći sistem već omogućava da se na efikasan način prikupljaju, arhiviraju i koriste osmotreni podaci. Oni su od značaja za sigurnost brane, da se na dnevnom nivou stiče uvid u rezultate merenja i praćenje ponašanja brane.

Inače, na branama, ističe EPS, postoje sistemi video nadzora koji omogućavaju praćenje kako same brane, tako i stanja uzvodno i nizvodno od nje. Upravljanje bezbednošću se unapređuje kroz izradu inoviranih projekata tehničkog osmatranja brane. Takođe i projekata za izvođenje za eroziono uređenje sliva akumulacija u cilju zaštite od nanosa i studija praćenja zasipanja akumulacija.

„U okviru tehničkog osmatranja objekata, koje se obavlja od puštanja objekata u pogon, rade se geodetska, hidrogeološka, geotehnička, fizičko-telemetrijska merenja i redovni vizuelni pregledi objekata“, kažu u EPS-u. „Podaci o izvršenim merenjima i pregledima dostavljaju se ovlašćenom pravnom licu sa odgovarajućom licencom. Ono na osnovu urađenih analiza, proračuna i vizuelnih pregleda daje konačnu ocenu stabilnosti brane. Na branama se rade redovni pregledi, tekuće održavanje objekata i godišnji remont opreme, te se objekti i oprema održavaju u funkcionalnom stanju“.

Još nedorečenosti

I da se vratimo na izveštaj vodne inspekcije. U njemu su date i preporuke. Na primer, svaka brana treba da ima dosije, ali inspektori se, budući da njegov sadržaj nije propisan, pitaju šta postojeći dosijei sadrže, a pogotovo koliko se uredno vode i ažuriraju.

Podvlače da je postojeće zakonodavstvo prilično neusaglašeno, delom zastarelo, a delom neprimenjivo.

„Evidentno je nepostojanje regulatornog tela u čijoj isključivoj nadležnosti bi bio nadzor nad održavanjem i sigurnošću brana i koje bi imalo ovlašćenja da sprovodi odredbe zakonodavstva koje se tiču ove oblasti“, navode inspektori.

Preporučuju da se kroz izradu zakona detaljnije urediti obaveze pravnog lica, preduzetnika, koje koristi brane sa akumulacionim i retenzionim basenima.

„Takođe obavezati pravno lice koje je u javnim knjigama o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima upisano kao nosilac prava korišćenja na vodnim objektima u javnoj svojini Republike Srbije da te vodne objekte i vodno zemljište, prenese pravnim poslom u javnu svojinu Republike Srbije, nakon čega će, upravljanje na istim preuzeti Javno vodoprivredno preduzeće Srbijavode, odnosno Vode Vojvodine“, stoji u izveštaju.


Izvor
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:Yesterday at 11:27:13 pm
Posts: 10 711



« Reply #2 on: September 17, 2024, 03:51:49 pm »

Uživo Voda nosi sve pred sobom u Rumuniji; Gradovi pod vodom; Hiljade vojnika na terenu VIDEO

U poplavama koje su zadesile centralnu i istočnu Evropu ima mrtvih i nestalih, u mnogim gradovima naređene su evakuacije stanovništva zbog poplavnih talasa koji se tek očekuju.

Poplave su zahvatile Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Rumuniju, Mađarsku...

Budimpešta se sprema za vodeni talas, angažovana je i vojska.

Sedam života izgubljeno u poplavi u Rumuniji

Sve se ruši; Bujica odnela 4 mosta u Poljskoj

"mali smo pet mostova, a sada je ostao samo jedan. Nema struje, nema signala, ne rade prodavnice. Ljudi nemaju vode, hleba i osnovnih higijenskih proizvoda," kažu stanovnici Poljske koji su pogođeni katastrofalnim poplavama.

Italijanski meteorolozi izdali upozorenje

Italijanska meteorološka služba upozorila je na obilne padavine, jak vetar i intenzivne oluje. Očekuje se da bi pomenute vremenske nepogode mogle da potraju do četvrtka.

Upozorenja se protežu od severne obale Emilije-Romanje do juga zemlje. Nacionalna služba civilne zaštite za sutra je izdala i žuto upozorenje za skoro 50 regiona, upozoravajući da postoji opasnost od nevremena, klizišta i poplava.

5.500 vojnika na terenu

Poljsko ministarstvo odbrane saopštilo je da 5.500 vojnika pomaže ljudima pogođenim razornim poplavama. Od toga, hiljadu vojnika pomaže službama u Vroclavu, objavilo je ministarstvo na društvenoj platformi Iks.

U akcijama pomoći i spasavanja učestvuje 19 helikoptera, a osam timova ojačavaju nasipe i obnavljaju saobraćajnu vezu.

Formiraju se vojnopoljske kuhinje za one kojima je potrebna hrana i voda. U gradu Ladek-Zdroj, koji je razoren poplavom kada je pukla brana rezervoara, pripremljeno je 700 kreveta za ljude koji su evakuisani iz svojih domova.

82 vatrogasca i 19 vozila stiglo u Donju Austriju kako bi pomogli pri spašavanju

Proglašeno stanje uzbune; Sada su oni na udaru

Oluja Boris, talas ekstremnog vremena koji je izazvao poplave u Centralnoj i Istočnoj Evropi i odneo najmanje 19 života, trebalo bi da se vrati u Italiju u četvrtak, nakon što je prošla pored Apenina prošlog četvrtka, saopštili su danas italijanski meteorolozi.

Italija je već u stanju uzbune, posebno u regionima Emilija-Romanja i Marće, zbog očekivanih poplava, koje su prethodno pogodile Rumuniju, Poljsku, Češku Republiku i Austriju, rekao je meteorolog Lorenco Tedići, prenela je ANSA.

On je dodao da će "neobično toplo" Jadransko more "napajati" oluje širom Jadransko-Apeninskih planina od četvrtka i tako će se nastaviti do vikenda.

"Očekujemo još ekstremnije vremenske uslove", poručio je Tedići.

Potop u Moldaviji

Crna brojka se i dalje uvećava

Broj žrtava poplava u centralnoj i istočnoj Evropi povećao se na 18, a volonteri u poljskom gradu Nisi postavili su bedeme kako bi zaštitili grad od vode.


Izvor
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Last Login:Yesterday at 11:27:13 pm
Posts: 10 711



« Reply #3 on: September 18, 2024, 06:43:11 pm »

"Boris" napravio kolaps: Raste broj žrtava VIDEO

Broj žrtava poplava, izazvanih ciklonom Boris, koji je pogodio centralnu i istočnu Evropu, porastao je na 23, nakon što su češke vlasti danas objavile smrt četvrte osobe u toj zemlji.

Češki mediji javili su da je poslednja žrtva 70-godišnja žena iz sela u blizini Jesenika, koja je pronađena 20 metara od svoje kuće, a u toj zemlji nivoi vode uglavnom opadaju, iako reke i dalje beleže visok vodostaj u nekim delovima južne Bohemije.

Prema podacima Rojtersa, u Rumuniji je poginulo sedam ljudi, u Poljskoj sedam, a u Austriji pet. Poljsko ministarstvo odbrane saopštilo je da je više od 14.000 vojnika raspoređeno u oblastima pogođenim poplavama, uključujući Vronclav, a oružane snage koristie helikoptere za evakuaciju ljudi i jačanje odbrane od poplava.

U Budimpešti se očekuje da će nivo vode u Dunavu dostići vrhunac u petak ili u subotu, a premijer Viktor Orban posetio je selo Kišmaroš, severno od Budimpešte na obali Dunava, gde je nadgledao pripreme za poplave. Očekuje se da će predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen posetitu Vroclav u četvrtak, gde će se sastati sa liderima pogođenih zemalja.

Poljski premijer Donald Tusk pozvao je Brisel da pruži finansijsku pomoć, a ministar finansija Andžej Domanski rekao je na kriznom sastanku u Vroclavu da je Poljska izdvojila 2 milijarde zlota (521 milion dolara) u sredstvima za suočavanje sa posledicama poplava.

Na području od Rumunije do Poljske poplave su u gradovima nanele mulj i krhotine, rušeći mostove, potapajući automobile i pričinjavajući veliku materijalnu štetu domaćinstvima, koja se procenjuje na više milijardi dolara.

U najpogođenijim oblastima lokalni stanovnici i službe za vanredne situacije raščišćavaju deo železničke pruge od Praga do Ostrave, koja je deo rute Beč-Varšava, a još je van funkcije.

Najgore poplave koje su centralnu Evropu pogodile u najmanje dve protekle decenije zahvatile su delove Poljske, Češke Republike, Rumunije i Austrije, pri čemu je poginulo najmanje 23 osobe.

Istovremeno, nažne oluje sada prete Italiji, gde je pronađeno telo jednog vatrogasca koji je nestao u poplavi. Za veći deo Italije izdata su upozorenja na jaku kišu, vetrove i poplave, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Već su objavljeni izveštaji o poplavama u Peskari u centralnoj Italiji, dok italijanska Meteorološka služba upozorava da će nevreme pogoditi severnu obalu regije Emilija-Romanja. Rano jutros u južnoj italijanskoj provinciji Fođija pronađeno je telo vatrogasca nakon što je vozilo kojim je on upravljao odnela poplava, prenosi danas ANSA.

Vatrogasac je bio član tima koji je na auto-putu između San Severa i Tore Mađorea pomagao motorciklistima zaglavljenim u nevremenu. Vlasti u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Poljskoj takođe upozoravaju na poplave narednih dana.


Izvor
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.082 seconds with 22 queries.